ispis   16.06.2005

EKSPLOATACIJSKA POLJA ŠLJUNKA - NOVA ŠANSA ZA KONTINENTALNI TURIZAM, ŠPORT I REKREACIJU

Eksploatacijska polja šljunka, nova  su šansa za razvoj kontinentalnog turizma, športa i rekreacije. Riječ je o umjetnim jezerima koja nastaju vađenjem šljunka. Gospodarsko interesno udruženje PROMINS predstavilo je dana 15. lipnja 2005. na jezeru Aquacity, kraj Varaždina, model eksploatacije šljunka s krajnim ciljem njihovog oblikovanja u turističke i športsko rekreacijske centre.

GIU PROMINS i njegove članice (Bilokalnik-IGMA d.o.o., Cesta-Varaždin d.d., Hidrel d.o.o., IGM Šljunčara Trstenik d.d. i Tempo d.d.) na prezentaciji i tiskovnoj konferenciji, javnosti su predstavile svoju koncepciju odgovornog obavljanja djelatnosti proizvodnje građevnog šljunka i pijeska, gdje se već tijekom same eksploatacije pristupa uređenju okoliša i njegovom privođenju budućoj namjeni, za turizam, šport i rekreaciju, na korist šire društvene zajednice.

«Aquacity» u Varaždinu, koji je u stvari uređeno eksploatacijsko područje društva Cesta-Varaždin d.d., najbolji je primjer društveno odgovornog i ekološki prihvatljivog modela gospodarenja rudnim blagom, koji podržava GIU PROMINS, a žele prihvatiti sve njegove članice.

Športsko- rekreativni sadržaji na Aquacity-ju

Prezentaciji su nazočili predstavnici Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije, grada Varaždina, općine Trnovec Bartolovečki, Hrvatske gospodarske komore te zaintersirana stručna javnost. Prezentaciji je nazočio i velik broj predstavnika elektronskih i tiskanih medija.

Šljunak se danas u Hrvatskoj eksploatira na nekoliko načina, tj. postoji nekoliko pristupa:

1. Eksploatacija u šljunčarama na temelju Zakona o rudarstvu – šljunčare na kakvima rade članice GIU PROMINS
2. Eksploatacija iz vodotokova na temelju Zakona o vodama – eksploatacija s ciljem uklanjanja naplavina šljunka u koritima vodotokova
3. Eksploatacija iz dubokih građevnih jama i raznih  iskopa (ribnjaci i sl.) – eksploatacija koja zakonski nije uređena na odgovarajući način

Kod eksploatacije u šljunčarama, kakvu prakticiraju članice GIU PROMINS, utvrđenim rezervama šljunka (koji je u vlasništvu RH) gospodari se u skladu s rudarskim projektima ovjerenim od odgovarajućeg državnog povjerenstva, zatim sukladno uvjetima i ograničenjima iz Studije o utjecaju na okoliš te pod nadzorom Državnog inspektorata. Zakon o rudarstvu koncesionaru nameće obvezu racionalnog gospodarenja šljunkom te obvezu uređenja (sanacije, rekultivacije) prostora zahvaćenog eksploatacijom.

Kod ostalih dvaju modela nažalost vrlo često dolazi do pojavnosti, koje bacaju loše svjetlo na cjelokupnu djelatnost proizvodnje građevnog šljunka. Te pojavnosti su:

• prekomjerno iskopavanje šljunka iz korita rijeka i ugrožavanje flore i faune,
• iskopavanje šljunka pod krinkom izgradnje ribogojilišta, prilikom čega se šljunak iskopa, a nikad se ne započne s uzgojem ribe,
• iskopavanje šljunka iz dubokih građevnih jama i njegov plasman na tržište bez odgovarajuće kontrole, čime dolazi do nelojalne konkurencije proizvođačima koji moraju plaćati naknadu za eksploataciju šljunka i ostala davanja.

Članice GIU PROMINS su se javno i argumentirano distancirale od spomenutih, ekološki i legislatorno diskutabilnih vidova eksploatacije šljunka. Ta razlika se najbolje vidi upravo na lokalitetima «Aquacity» u Varaždinu (društvo «Cesta – Varaždin d.d.») i «Šoderica» u Koprivnici (društvo «Bilokalnik-IGMA» d.o.o.), gdje je predstavljeni model već zaživio. To su već nekoliko godina poznate i omiljene destinacije stanovnika sjeverozapadne Hrvatske.

Drugi proizvođači šljunka iz redova članica GIU PROMINS također implementiraju prikazani model i u različitim su stadijima dovršenja.

Prof. dr. Jerko Nuić sa Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu predstavio je znanstveno-stručne osnove izložene koncepcije, na konkretnom projektu uređenja šljunčare «Novo Čiče», društva «Hidrel d.o.o.».

Planovi uređenja šljunčare Novo Čiče društva Hidrel d.o.o.

Sličan projekt započeo je i na eksploatacijskim poljima «Trstenik» i «Abesinija» društva «IGM Šljunčara Trstenik d.o.o.» iz Dugog Sela, gdje je predložen model javno-privatnog partnerstva između tvrtke i Općine Rugvica na čijem teritoriju se nalaze predmetna eksploatacijska polja.

Planovi uređenja šljunčare Abesinija društva IGM Šljunčara Trstenik d.d.

GIU PROMINS je naglasio da se izložena koncepcija uspješno primijenjuje u zemljama EU i prihvaćena je kako od tijela same EU, tako i od tijela državne i regionalne vlasti u zemljama članicama.

Međutim, određene administrativne barijere koče razvojne planove članica GIU PROMINS i onemogućuju puno oživotvorenje izložene koncepcije u Hrvatskoj. To su prije svega:

• Nemogućnost stjecanja prava vlasništva nad državnim zemljištem koje se nalazi unutar eksploatacijskih polja šljunka. Država takvo zemljište tvrtkama daje u petogodišnji zakup (što je rok prekratak i za otvaranje šljunčare, a kamoli za realizaciju većih projekata) uz nerealno visoke iznose zakupnina koji su u nekim slučajevima višestruko veći od prodajne (tržišne) vrijednosti tog zemljišta. Ovakva praksa stvara nepredvidivo poslovno okruženje, generira poslovnu nesigurnost  i  time demotivira tvrtke za ulaganja ovog tipa.

• Neusklađenost između katastarskog, zemljišno-knjižnog i stvarnog stanja zemljišta na terenu. Zemljište koje je u naravi već nekoliko desetaka godina voda i dalje se vodi kao poljoprivredno, pa u praksi postoje slučajevi da se za takvo zemljište naplaćuje zakupnina kao da je riječ o oranicama prve kategorije.

• Istovremeno dodjeljivanje koncesija za eksploataciju šljunka i za ribolov, što uzrokuje sukobe raznih interesa u prostoru i otežava poslovanje i jednih i drugih.

Svoje viđenje izloženog dali su dožupan Varaždinske županije Predrag Štromar, župan Koprivničko-križevačke županije Josip Friščić, dogradonačelnik grada Varaždina Zlatko Horvat i načelnik općine Trnovec Bartolovečki Stjepan Hren. Bili su jednoglasni u ocjeni da je Aquacity primjer društvene odgovornosti gospodarstvenika i da ovakav pristup mora biti primjer ostalim šljunčarama, što i jest slučaj, jer sve članice GIU PROMINS imaju već započete slične projekte uređenja prostora na kojem eksploatiraju šljunak.

U zaključnom dijelu tiskovne konfrerencije GIU PROMINS je pozvao Savjet prostornog uređenja Republike Hrvatske, tijelo pri Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, sastavljeno od vrhunskih stručnjaka iz područja urbanizma, na očitovanje o izloženoj koncepciji te na suradnju s GIU PROMINS-om.

Naime, Savjet u svom programu rada ima, između ostalog, predlaganje i izradu kriterija za izradu projekata za posebno značajne cjeline i pojedinačne objekte u zonama za razvitak i unapređenje športa te zonama eksploatacije mineralnih sirovina, kao i rad na strateškim projektima koji imaju poticajni karakter, u čemu PROMINS-ova koncepcija zasigurno može dati značajan doprinos.

Također, GIU PROMINS je pozvao sve relevantne državne institucije na otklanjanje nepotrebnih administrativnih prepreka, koje gospodarstvenicima onemogućuju realizaciju zacrtanih planova na korist šire društvene zajednice. Pri tome se posebno ističe potreba transparentnog i pravednog rješavanja vlasničkih odnosa između države i koncesionara na državnom zemljištu unutar legalnih eksploatacijskih polja.

Uređeno jezero Šoderica - šljunčara društva Bilokalnik-IGMA d.o.o.